Akcija!

335,00 Kn 190,00 Kn

KRIMIĆI AKCIJA: Ubojstvo u Middle Templeu i Sedam ključeva za Baldpate + Prizor neviđeni (gratis)

Oznake: , ,

Opis

KRIMIĆI akcija za blagdane:
Uronite u izvanredne detektivske i krimi priče…
Uz kupnju romana Ubojstvo u Middle Templeu i Sedam ključeva za Baldpate, na poklon dobivate knjigu Prizor neviđeni Mary Roberts Rinehart.

detail product

  • Broj stranica :
  • Uvez :
  • ISBN :
  • Prevoditelj :
  • Ilustrator :
  • Dimenzije :
  • Objavljeno :

about the author

Author

Earl Derr Biggers, američki romanopisac i dramatičar rođen je 26. kolovoza 1884. u gradiću Warrenu u Ohiu, a diplomirao je na Sveučilištu Harvard 1907. godine. Ostao je zapamćen prvenstveno po svojim romanima, posebno onima u kojima je glavni lik detektiv kineskoga podrijetla Charlie Chan. Oženio se 1912. s Eleanor Ladd dok je u Bostonu radio kao novinar za The Plain Dealer. Brojne su mu drame i romani ekranizirani, a filmovi i serije su postizali veliku popularnost u SAD-u i Kini. Njegov roman Sedam ključeva za Baldpate potaknuo je čak sedam ekranizacija pod istog naslovom i najmanje dva drugačije nazvana, ali iste radnje. George M. Cohan (tekstopisac za broadwayske predstave i vodvilje) prilagodio je roman kao kazališnu predstavu, koja se povremeno prikazivala i u ovom stoljeću. Cohan je i glumio u jednom filmu snimljenom po romanu. Biggers je ipak najpoznatiji po romanima Charlieja Chana, izmišljenog kinesko-havajskog detektiva. Chan je junak brojnih knjiga i više desetaka filmova, u kojima se probija kroz zločine na otočju, a istovremeno mora brinuti o brojnoj obitelji - supruzi i jedanaestero djece. Veliku je popularnost stekao u Kini, pogotovo u Šangaju gdje je imao brojne obožavatelje. Biggers se kao uspješan pisac preselio u Kaliforniju, a umro je u bolnici u Pasadeni 5. travnja 1933. nakon što je pretrpio srčani udar. Najpoznatija su mu djela: Sedam ključeva za Baldpate (1913.) Love Insurance (1914.) Inside the Lines (1915.) The Agony Column (1916.) Fifty Candles (1921.) The House Without a Key (1925.) The Chinese Parrot (1926.) Behind That Curtain (1928.) The Black Camel (1929.) Charlie Chan Carries On (1930.) Keeper of the Keys (1932.) Earl Derr Biggers Tells Ten Stories (1933.)

Author

Britanski novinar i pisac Joseph Smith Fletcher rođen je 1863. u Halifaxu, u West Yorkshireu, u svećeničkoj obitelji., a umro 1935. godine u Dorkingu u Surreyu. Napisao je više od 230 knjiga o raznim temama, od povijesnih djela do kriminalističkih romana. Bio je jedan od vodećih pisaca detektivskih romana u takozvano "zlatno doba detektiva". Pohađao je školu Silcoates u Wakefieldu. Neko je vrijeme studirao pravo, a nakon prekida studija zapošljava se kao novinar. Prve knjige koje je objavio su poezija. Potom je prešao na pisanje brojnih djela povijesne fikcije i povijesti, od kojih se većina bavi Yorkshireom, zbog čega je proglašen prijateljem Kraljevskog povijesnog društva. Godine 1914. napisao je prvi detektivski roman i do kraja života ih napisao više od stotinu, od kojih mnoge o privatnom istražitelju Ronaldu Camberwellu. Bio je oženjen irskom književnicom Rosamond Langbridge, s kojom je imao jednog sina. Najpoznatija su mu djela: The Borough Treasurer, The Charing Cross Mystery, The Chestermarke Instinct, Dead Men's Money, The Herapath Property, In the Days of Drake, In the Mayor's Parlour, The Ivory God, The Matheson Formula, The Middle of Things, The Middle Temple Murder, The Orange-Yellow Diamond, The Paradise Mystery, Ravensdene Court, The Rayner-Slade Amalgamation i The Safety Pin.

Author

Rođena je 12. kolovoza 1876. u Allegheny Cityju u Pennsylvaniji koji je danas dio Pittsburgha. Otac joj je bio izumitelj, ne baš uspješan, pa je obitelj često imala financijskih problema. Kako je bila ljevoruka u doba kad se to nije smatralo prirodnim, morala je često vježbati pisanje desnom rukom. Pohađala je javnu školu i maturirala u dobi od 16 godina, a zatim upisala školu za medicinske sestre pri Homeopatskoj bolnici u Pittsburghu, gdje je diplomirala 1896. Ovo je iskustvo opisala kao "sve tragedije svijeta pod jednim krovom". Udala se za Stanleyja Marshalla Rineharta, liječnika kojeg je tamo upoznala, s kojim je imala tri sina i jednu kćer. Tijekom sloma burze 1903. par gubi svoju ušteđevinu, što potiče Mary da zarađuje pisanjem, i već je prve godine napisala 45 kratkih priča. Četiri godine kasnije objavljuje The Circular Staircase, roman koji joj donosi nacionalnu slavu. Prema Pittsburgh Postu knjiga je prodana u preko milijun primjeraka. Njezini redoviti prilozi u Saturday Evening Postu bili su vrlo popularni i pomogli časopisu da se nametne srednjoj klasi. Komercijalni ju je uspjeh ponekad doveo u sukob s ulogom supruge i majke, ali je često birala pustolovine, uključujući i posao prve ratne dopisnice u Belgiji tijekom Prvoga svjetskog rata.U to je vrijeme intervjuirala i belgijskog kralja Alberta I., Winstona Churchilla i britansku kraljicu Mariju od Tecka. U Europi je ostala do 1918. i bila u Parizu kada je potpisano primirje. U ranim dvadesetim godinama XX. stoljeća obitelj se preselila u Washington kad je dr. Rinehart imenovan na radno mjesto u upravi za veterane. Mary se nakon suprugove smrti seli 1935. u New Yorku. Tu je pomogla sinovima osnovati izdavačku kuću Farrar & Rinehart, gdje je bila direktorica. Imala je kuću za odmor u Bar Harboru u Maineu, gdje je 1947. njezin filipinski kuhar, koji je radio kod nje već 25 godina, pucao u nju iz pištolja, a zatim je htio izrezati nožem, ali su je ostale sluge spasile. Kuhar je počinio samoubojstvo u svojoj ćeliji sljedeći dan. Mary Rinehart je bolovala od raka dojke, što je dovelo do radikalne mastektomije. Na kraju je izašla u javnost sa svojom pričom, u vrijeme kada se o takvim stvarima nije javno raspravljalo. Intervju "Imam rak" je objavljen 1947.u Ladies' Home Journalu, a u njemu Rinehart potiče žene na pregled dojki. Vrhunac spisateljske karijere doživljava dobivanjem posebne nagrade Društva književnika Amerikenakon što je objavljen njezin posljednji roman. Dobila je i počasni doktorat iz književnosti na sveučilištu George Washington. Umrla je 22. rujna 1958. u svom domu u Park Avenue u New Yorku. Napisala je stotine romana, kratkih priča, pjesama, putopisa i članaka. Mnoge od njezinih knjiga služile su kao predložak za filmske scenarije. Prozvana je "američkom Agathom Christie" iako je prvi roman objavila četrnaest godina prije Christiejeve. Književni kritičari najviše cijene njezine zaplete oko umorstava. Fraza "Butler je to učinio", koja je postao kliše, došla iz Rinehartinog romana The Door, u kojem batler jest to učinio, iako se točan izraz ne pojavljuje u djelu. Zaslužna je i za pojavu Batmana, jer je u jednom svom romanu iz 1920., The Bat, jednog od glavnih likova obdarila supermoćima poput onih koje smo vidjeli u popularnom filmskom serijalu.