Akcija!

130,00 Kn165,00 Kn

Kultura hrvatskog antifašizma

Kultura hrvatskog antifašizma ostaje i dalje velika nepoznanica, opterećena ideološkim balastom različitih usmjerenja. Mnoge činjenice s njome u vezi još su uvijek u sivoj zoni “tajnih povijesti” – mistifikacija u funkciji utilitarnih potreba razdoblja poslije 1945. godine. Ključno pitanje u bilo kakvu pokušaju suvremene rekonstrukcije kulturne politike hrvatskog antifašizma je nesumnjivo često spominjani, ali još uvijek nedovoljno istraženi Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom koji se održao od 25. do 27. lipnja 1944…

SKU: N/A Kategorija: Oznake: ,

Očisti

Opis

Kultura hrvatskog antifašizma ostaje i dalje velika nepoznanica, opterećena ideološkim balastom različitih usmjerenja. Mnoge činjenice s njome u vezi još su uvijek u sivoj zoni “tajnih povijesti” – mistifikacija u funkciji utilitarnih potreba razdoblja poslije 1945. godine. Ključno pitanje u bilo kakvu pokušaju suvremene rekonstrukcije kulturne politike hrvatskog antifašizma je nesumnjivo često spominjani, ali još uvijek nedovoljno istraženi Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom koji se održao od 25. do 27. lipnja 1944.
Na njemu su sudjelovali brojni umjetnici, znanstvenici i javni radnici čije će djelovanje umnogome obilježiti daljnji razvoj hrvatske kulture. Događaj je to koji pokazuje da ni u to vrijeme među njima nije bilo jedinstvenih stavova, i u kojem se zrcale neki kasniji sukobi.
Autori su pristupili pisanju sa sviješću da jedna knjiga posvećena kulturi hrvatskog antifašizma ne može riješiti probleme koje već generacije povjesničara nisu riješile. Međutim, pošli su od pretpostavke da je moguće, koristeći objavljene i neobjavljene izvore različitih vrsta i provenijencija, napraviti nužan korak naprijed. Ova knjiga je pokušaj da se inovativnijim pristupima Prvi kongres kulturnih radnika stavi u širi kontekst kulture i kulturne politike hrvatskog antifašizma te da se napravi korak dalje u rekonstrukciji priprema i rada Kongresa te kulturnih programa koji su bili njegov sastavni dio, kao i potpunijoj identifikaciji sudionika. Posebna pozornost posvećena je vizualnoj prezentaciji kongresnih aktera i zbivanja.

Dodatne informacije

Uvez

Meki, Tvrdi

detail product

  • Broj stranica : 204
  • Uvez : meki, tvrdi
  • ISBN : 978-953-252-177-1
  • Prevoditelj :
  • Ilustrator : Tihomir Tikulin (obrada naslovnice)
  • Broj fotografija : 70
  • Dimenzije : 17x24
  • Objavljeno : 2016.

about the author

Drago Roksandić

Drago Roksandić rođen je 12. siječnja 1948. u Petrinji. Studij povijesti završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Na Filozofskom je fakultetu u Beogradu magistrirao 1980. godine radom Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, a potom je izabran za asistenta na navedenoj katedri. Godine 1980. postao je stalni vanjski suradnik Instituta za hrvatsku povijest. Budući da je doktorsku disertaciju trebao raditi iz problematike povijesti Hrvatske Vojne krajine pod francuskom vlašću, natjecao se za jednogodišnju francusku stipendiju, koju je i realizirao 1980/81. akademske godine. Disertaciju Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) završio je 1986. godine, ali je zbog načelnih razloga prekinuo proceduru njezine obrane na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prijavio ju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ju je i obranio 1988. godine. Iste je godine stekao zvanje znanstvenog suradnika na istom fakultetu. Disertacija je bila integralno objavljena u dva sveska u nakladi Školske knjige i Stvarnosti 1988. godine. Godine 1989. bio je isključen iz nastave na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a radni odnos je prekinuo 1990. godine. U međuvremenu je boravio kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije odlaska iz Beograda natjecao se za mjesto docenta na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka (razdoblje 1492.-1870.) Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i izabran koncem 1990. godine. Na njegovu inicijativu 1994., odnosno 1995. godine utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njemačka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istraživački projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu. Svih je ovih godina član Uredništva Biblioteke "Clio Croatica" u "Školskoj knjizi", a početkom 1990. godine, u suradnji s profesorom Igorom Karamanom pokrenuo je biblioteku "Povijest i historija" u "Naprijedu" (sada, "Nakladi Ljevak"), koja i danas djeluje. Godine 1994., u suradnji s "Nakladom Barbat", pokrenuo je biblioteku "Homines, tempora, loci", koja isto tako i sada djeluje. U "Nakladi Barbat" jedan je od inicijatora i suradnika na projektu višesveščane hrvatske povijesti novog vijeka, tj. od 16. stoljeća do danas. Svih proteklih godina sudjeluje u radu projekta "Temeljni dokumenti hrvatske povijesti", koji vodi prof. dr. sc. Nikša Stančić. Od 1997. godine utemeljivač je i jedan od dvojice voditelja međunarodnoga istraživačkog projekta "Triplex Confinium", koji je nastao sveučilišnom suradnjom iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Zagrebački istraživački tim redovito održava stručne rasprave, a održane su i tri međunarodne konferencije (Budimpešta 1997., Beč 1998. i Zadar 2000.). U svibnju 2001. u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest na njegovu je inicijativu utemeljen Centar za komparativnohistorijske studije. Od srpnja 1991. do lipnja 1992. godine bio je istraživač-gost u Institut für die Wissenschaften vom Menschen u Beču. U četverogodišnjem razdoblju bio je i dopisni član tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoročnog istraživačkog projekta "Re-Thinking the Post-War History of Europe". Kao gost-predavač počeo je surađivati sa Srednjoeuropskim sveučilištem u Budimpešti, a od 1995. godine na istom je sveučilištu dobio status "recurrent associate visiting professor" na History Department i ta suradnja traje do danas. Svih ovih godina, poslije 1995., radno je sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji.

Vlatka Filipčić Maligec

Vlatka Filipčić Maligec rođena je 25. svibnja 1969. godine u Zagrebu. Diplomirala jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi u Muzejima Hrvatskog zagorja, Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici, na poslovima kustosa-povjesničara, vodeći kulturno-povijesnu zbirku i knjižnicu te kao voditeljica ustrojbene jedinice. Godine 2001. stekla zvanje više kustosice. Od 2004. godine do 2006. radila je kao vršiteljica dužnosti ravnatelja Muzeja. Samostalno je koncipirala nekoliko izložaba te za njih pisala i uređivala kataloge, a na više izložaba radila je kao stručni suradnik. Koautorica je stalnog postava Muzeja seljačkih buna. Objavljuje znanstvene, stručne i publicističke radove (između ostalog u Radovima instituta za hrvatsku povijest, Informatici muzeologici, Historijskom zborniku, Vijestima muzealaca i konzervatora), sudjelolujr s izlaganjima na različitim skupovima iz područja kulture, povijesti i kulturnog turizma (Baština, turizam, razvitak; Muzejske publikacije i novi mediji; Radionica za kulturni turizma AKM-a, Memorijali i autentična mjesta). Izlagala je na Prvom, Drugom i Četvrtom kongresu hrvatskih povjesničara te na Prvom i Drugom kongresu hrvatskih muzealaca. Tijekom rada u muzeju stručno se usavršavala kroz predavanja, radionice, stručna putovanja i seminare (izbor Temeljna radionica muzejskog managementa po programu MATRA Slovenskog muzejskog društva, European Museum Forum: Dynasties Destiny, Čuvanje muzejskih zbirki, Sekundarna dokumentacija i sigurnosna pohrana podataka, Upravljanje održivim razvojem kulturno-turističkih destinacija, stručna putovanja i upoznavanje s muzejima u Sloveniji, Austriji, Rumunjskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Portugalu, Španjolskoj, Češkoj, Arhivi, knjižnice, muzeji, Prema boljim muzejima i galerijama). Članica boarda ICOM SEE i Hrvatskog muzejskog društva te uređivačkog odbora edicije Condition of the Cultural and Natural Heritage in SEE. Upisana u šesti semestar poslijediplomskog doktorskog studija Hrvatska kultura te priprema doktorat na temu prezentacije i interpretacije hrvatske povijesti u muzejima od raspada Austro-Ugarske do raspada Jugoslavije.