Akcija!

70,00 kn 60,00 kn

su zbir pripovijesti, odnosno lirskih proza, međusobno povezanih određenim poimanjem ljubavi. Marguerite Yourcenar protkala je Vatre zabilješkama o ljubavi iz osobnoga dnevnika te osuvremenila klasične stvarne ili pak mitološke likove, progovorivši sebi svojstvenim stilom o vječnim osjećajima.

Ova je knjiga “posve usijana, to su zaista Vatre. Mnogi smatraju vatru suhim elementom, no i šampanjac je ’suh’ a, koliko je meni poznato, ni drago se kamenje ne cijedi”.
– M. Yourcenar

Kategorija: Oznaka:

Opis

Vatre su zbir pripovijesti, odnosno lirskih proza, međusobno povezanih određenim poimanjem ljubavi. Marguerite Yourcenar protkala je Vatre zabilješkama o ljubavi iz osobnoga dnevnika te osuvremenila klasične stvarne ili pak mitološke likove, progovorivši sebi svojstvenim stilom o vječnim osjećajima.

Ova je knjiga “posve usijana, to su zaista Vatre. Mnogi smatraju vatru suhim elementom, no i šampanjac je ’suh’ a, koliko je meni poznato, ni drago se kamenje ne cijedi”.
– M. Yourcenar

detail product

  • Pages :
  • Cover design :
  • Publisher :
  • Language :
  • ISBN : 953-6996-04-9
  • Product Dimensions :
  • Released :

about the author

Author

Marguerite Yourcenar, pravim imenom Marguerite de Crayencour, francuska književnica valonskoga podrijetla, rođena je 8. lipnja 1903. godine u Bruxellessu, u aristokratskoj obitelji. Rano ostaje bez majke, pa ju odgaja i poučava otac, pruživši joj široko opće obrazovanje, tako da redovnu školu nikada i nije pohađala. Poznavala je klasične i suvremene jezike, te je u jednom razdoblju zajedno s ocem, a po njegovoj smrti sama, učila i hrvatski. Svojim neprekidnim putovanjima kroz prostor i vrijeme u potrazi za civilizacijskim vrijednostima već je za života, uvjerljivije od mnogih slavnih pisaca, postala klasik. Godine 1980. izabrana je za članicu Francuske akademije, postavši tako prva žena među "40 besmrtnih" od Akademijina osnutka. Marguerite Yourcenar se po izbijanju Drugog svjetskog rata preselila u Sjedinjene Američke Države, gdje je i umrla 17. prosinca 1987. u Northeast Harboru, u državi Maine. Osim po vlastitim književnim radovima, poznata je i po vrsnim prijevodima s engleskoga, primjerice djela Henryja Jamesa i Virginije Woolf, te mnogih drugih. Njezin su najznamenitiji roman Hadrijanovi memoari, imaginarna sjećanja ovoga rimskog cara. Pored tog djela, na hrvatski su jezik prevedeni i Crna mijena, Oproštajni udarac, Anna, soror, Orijentalne priče te Otvorenih očiju: razgovori s Matthieuom Galeyom. Vječna tema njezina opusa, bilo da se radi o romanu, priči ili eseju, jest povijest civilizacijskih epoha i djelovanje ljudskoga duha kroz njih. U Feux - Vatrama, jednom od njezinih ranih djela napisanomu 1936. godine, među devet prekrasnih lirskih priča, u osam nas vraća antici, bilo kroz mitološke likove poput Antigone ili Ahileja, filozofiju Platonova Fedona ili pak pjesnikinju Sapfo. Tek je deveta priča iz kršćanske ikonografije, Marija Magdalena. Knjiga započinje autoričinim predgovorom napisanim dvadesetak godina kasnije, prigodom izlaska jednog od kasnijih izdanja, u kojemu ona sama objašnjava nastanak svake pojedine priče i izvore svoga nadahnuća.

X